Kulturni projekt: Luka Brajnović i Vjenceslav Čižek – 10. veljače 2018.

ZAJEDNICA KULTURNIH PROJEKATA:
Ognjište, nakladna zadruga, Zagreb
Klub ljubitelja Gilberta Keitha Chestertona, udruga, Zagreb
Hrvatski institut za istraživanje islamskog nasljeđa u hrvatskoj književnosti, udruga, Zagreb

Zagreb, 10. veljače 2018.

KULTURNI PROJEKT
“Život, rad i djelovanje uglednih hrvatskih književnika
iz Boke Kotorske: Luke Brajnovića i Vjenceslava Čižeka

Kratki opis i sadržaj projekta

Nositelji projekta: Zajednica kulturnih projekata – Ognjište, nakladna zadruga, Zagreb, Klub ljubitelja Gilberta Keitha Chesterona, udruga, Zagreb i Hrvatski institut za istraživanje islamskog nasljeđa u hrvatskoj književnosti, udruga, Zagreb.

Suradnja na projektu: Hrvatsko nacionalno vijeće, Tivat, Crna Gora.

Rad na projektu: Ugledni hrvatski, crnogorski, španjolski i njemački književnici, književni kritičari i biografi.

Sadržaj projekta:

  1. Prikupljanje građe o životu, radu i djelovanju hrvatskih književnika Luke Brajnovića i Vjenceslava Čižeka,
  2. Izrada zbornika-studije o životu, radu i djelovanju hrvatskog književnika Luke Brajnovića,
  3. Izrada zbornika-studije o životu, radu i djelovanju hrvatskog književnika Vjenceslava Čižeka,
  4. Objava radova hrvatskog književnika Luke Brajnovića, i to:
    – “Zaustavljene suze”, roman,
    – “Tripo Kokoljić”, roman,
    – “Rastanci i sastanci”, memoarska proza,
  5. Objava radova hrvatskog književnika Vjenceslava Čižeka, i to:
    – “Krvopisi predsvanuća”, pjesme,- “Ljekovito trnje”, satirični listići,
    – “Borba za istinu”, ogledi,
  6. Objava zbornik-studija o životu, radu i djelovanju hrvatskih književnika Luke Brajnovića i Vjenceslava Čižeka,
  7. Izrada stalnog izložbenog postava o životu, radu i djelovanju hrvatskih književnika Luke Brajnovića i Vjenceslava Čižeka u Spomen galeriji “Zvonimir Katalenić”,
  8. Priredba okruglog stola na temu života, rada i djelovanja hrvatskih književnika Luke Brajnovića i Vjenceslava Čižeka,
  9. Predstavljanje rezultata ovog kulturnog projekta u Zagrebu, Splitu, Kotoru i Tivtu,
  10. Donacije objavljenih djela hrvatskih književnika Luke Brajnovića i Vjenceslava Čižeka u okviru ovog projekta školskim i gradskim knjižnicama u Republici Hrvatskoj i Republici Crnoj Gori.

Vrijeme trajanja ovog kulturnog projekta su dvije godine.

Hrvoje Mirković
voditelj
Zajednice kulturnih projekata

 

ZAJEDNICA KULTURNIH PROJEKATA:
Ognjište, nakladna zadruga, Zagreb
Klub ljubitelja Gilberta Keitha Chestertona, udruga, Zagreb
Hrvatski institut za istraživanje islamskog nasljeđa u hrvatskoj književnosti, udruga, Zagreb

Zagreb, 10. veljače 2018.

OKVIRNI TROŠKOVNIK
kulturnog projekta “Život, rad i djelovanje uglednih hrvatskih književnika
iz Boke Kotorske: Luke Brajnovića i Vjenceslava Čižeka

Ovaj troškovnik bit će korigiran i usklađen s realnim mogućnostima donatora ovog kulturnog projekta, kao i s obzirom na broj suradnika na njemu, odnosno glede opsega njihove suradnje.

Pojedine stavke troškovnika:

Ukupno, zasad predvidivo

165.000,00 kuna

Prikupljanje građe o životu, radu i djelovanju hrvatskih književnika Luke Brajnovića i Vjenceslava Čižeka10.000,00 kuna
Izrada zbornika-studije o životu, radu i djelovanju hrvatskog književnika Luke Brajnovića20.000,00 kuna
Izrada zbornika-studije o životu, radu i djelovanju hrvatskog književnika Vjenceslava Čižeka20.000,00 kuna
Objava radova hrvatskog književnika Luke Brajnovića, i to:
- "Zaustavljene suze", roman10.000,00 kuna
- "Tripo Kokoljić", roman10.000,00 kuna
- "Rastanci i sastanci", memoarska proza10.000,00 kuna
Objava radova hrvatskog književnika Vjenceslava Čižeka, i to:
- "Krvopisi predsvanuća", pjesme10.000,00 kuna
- "Ljekovito trnje", satirični listići10.000,00 kuna
- "Borba za istinu", ogledi10.000,00 kuna
Objava zbornik-studija o životu, radu i djelovanju hrvatskih književnika Luke Brajnovića i Vjenceslava Čižeka 15.000,00 kuna
Izrada stalnog izložbenog postava o životu, radu i djelovanju hrvatskih književnika Luke Brajnovića i Vjenceslava Čižeka u Spomen galeriji "Zvonimir Katalenić"10.000,00 kuna
Priredba okruglog stola na temu života, rada i djelovanja hrvatskih književnika Luke Brajnovića i Vjenceslava Čižeka10.000,00 kuna
Predstavljanje rezultata ovog kulturnog projekta u Zagrebu, Splitu, Kotoru i Tivtu20.000,00 kuna

Očekuje se da će sva autorska prava biti donirana.

Ovaj kulturni projekt treba bi biti u cijelosti financiran donacijama. Objavljene knjige bit će donirane sveučilišnim, gradskim i školskim knjižnicama u Republici Hrvatskoj i Republici Crnoj Gori.

Hrvoje Mirković
voditelj
Zajednice kulturnih projekata

ZAJEDNICA KULTURNIH PROJEKATA:
Ognjište, nakladna zadruga, Zagreb
Klub ljubitelja Gilberta Keitha Chestertona, udruga, Zagreb
Hrvatski institut za istraživanje islamskog nasljeđa u hrvatskoj književnosti, udruga, Zagreb

Zagreb, 10. veljače 2018.

KRATKI ŽIVOTOPIS
hrvatskog književnika Luke Brajnovića

Luka Brajnović (Kotor, Crna Gora, 13. siječnja 1919. – Pamplona, Španjolska, 8. veljače 2001.), bio je hrvatski pjesnik, književnik i novinar koji je nakon Drugog svjetskog rata do smrti, 2001. godine, živio i radio u Španjolskoj. Rodom je Hrvat te jedan od najuglednijih Hrvata u iseljeništvu, pjesnik, enciklopedist i znanstvenik.

Luka Brajnović rodio se u Kotoru 1919. godine. Pučku školu polazio je i završio u rodnome gradu, a gimnaziju na Badiji, u Dubrovniku i Kotoru. Studij prava upisao je i studirao na Sveučilištu u Zagrebu, a završio ga je poslije u iseljeništvu. U emigraciju je otišao u svibnju 1945. godine. Prvotno je boravio u Austriji, potom u Italiji te u Španjolskoj gdje je na Sveučilištu u Pamploni studirao i diplomirao na Filozofskom fakultetu i na Fakultetu znanosti informacija.

Od 1960. godine bio je profesorom svjetske književnosti i novinarske deontologije na Navarskom sveučilištu.

U čast lika i djela Luke Brajnovića od 1997. godine dodjeljuje se nagrada “El Premio Luka Brajnović de la Comunicación”, a dodjeljuje ju Facultad de Comunicación Sveučilišta Navarra iz Pamplone u Španjolskoj, “profesionalcima koji su u svom radu na području komunikacije branili dostojanstvo ljudske osobe i temeljne vrijednosti slobode, tolerancije i solidarnosti”.

Luka Brajnović se zarana počeo baviti pisanjem. Pisao je pjesme, pripovijesti i romane. Još za vrijeme studija bio je glavnim i odgovornim urednikom časopisa “Luč” (1940.-1943.), a od 1941. do 1944. godine bio je urednikom jednog od najraširenijih hrvatskih katoličkih tjednika “Hrvatska straža”. U emigraciji je surađivao u brojnim hrvatskim listovima i časopisima (Danica, Hrvatska država, Glas sv. Antuna, Hrvatska revija i inima). U Madridu je pokrenuo i uređivao do 1955. godine reviju za duhovno-znanstvena pitanja “Osoba i duh” zajedno s Franjom Hijacintom Eterovićem, te knjižnicu “Osvit”, koja je, među ostalima, objavila knjigu pjesama Lucijana Kordića, knjigu eseja Vinka Kriškovića i Sveto Pismo Novoga i Staroga Zavjeta u prijevodu Ivana Ev. Šarića, a u reviziji samog Luke Brajnovića.

Surađivao je i u raznim španjolskim novinama i revijama te je bio piscem brojnih priručnika za španjolske studente.

U hrvatskim glasilima potpisivao se je i pseudonimima: Nehaj Trifunović, Ante Borak, Tugomir Lab, Bić i dr.

Djela:
Pjesme i članak u Hrvatskoj reviji:
Između 1952. i 1980. godine objavio je u Hrvatskoj reviji
Čempresi, sv. 1., str. 29.-32., 1952.
Dvije pjesme: Koenigsee; Daksa 1944, sv. 2., str. 139., 1957.
Tri pjesme: Djetinjstvo; Mladi val; Dva anđela, sv. 4., str. 549.-551., 1961.
Bol na bespuću: Razmišljanja uz divot-knjigu “Katolička crkva i Hrvati izvan domovine”, sv. 4., str. 619.-622., 1980.
Roman iz bokeljskoga života Suze u nastavcima mu je objavljen u Hrvatskoj straži, te zasebna djela
Tripo Kokoljić, (roman), Zagreb, 1945.
Smirene želje, (pjesme), Madrid, 1951.
Priče iz djetinjstva, (pripovijesti), Madrid, 1953.
Na pragu radosti, (pjesme), Rim, 1958.
Tecnologia de la Informacion, (priručnik: tri izdanja), Pamplona 1967., (2. izd. 1974.; 3. izd. 1978.)
Deontologia periodistica , (priručnik), Pamplona, 1969. (2. izd. 1978.)
U plamenu (roman), Rim 1969., (2. izd. Đakovo 1990.)
Retorno (pjesme), Pamplona, 1972.
Grandes figuras de la Literatura universal, (eseji), Pamplona, 1973.
Literatura de la revolucion bolchevique, (priručnik), Pamplona, 1975.
Ellenguaje de las ciencias, (priručnik), Pamplona, 1976.
Ambito cientifico de la Informacion, (priručnik), Pamplona, 1979.
El poema americano, (pjesme), Pamplona, 1982.
Ex ponto, (pjesme), Pamplona 1985.
Služiti istini: memoari, članci, ogledi i studije, priredila Matilda Kolić-Stanić, Zagreb, 2016.

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Luka_Brajnovi%C4%87

Hrvoje Mirković
voditelj
Zajednice kulturnih projekata

ZAJEDNICA KULTURNIH PROJEKATA:
Ognjište, nakladna zadruga, Zagreb
Klub ljubitelja Gilberta Keitha Chestertona, udruga, Zagreb
Hrvatski institut za istraživanje islamskog nasljeđa u hrvatskoj književnosti, udruga, Zagreb

Zagreb, 10. veljače 2018.

KRATKI ŽIVOTOPIS
hrvatskog književnika Vjenceslava Čižeka

Vjenceslav Čižek (Đenovići, Herceg Novi, 28. veljače 1929. – Dortmund, 25. studenoga 2000.), bio je hrvatski pjesnik. Zbog njegovih stihova beogradski okružni sud proglasio ga je neprijateljem naroda i države. Zbog verbalnoga delikta u SFRJ odrobijao je 12 godina. Rodom je Hrvat.

Vjenceslav Čižek rodio se je u Đenovićima (Herceg Novi, Boka Kotorska) 1929. godine od oca Gracija i majke Katice (rođ. Opušić). Osnovnu i srednju školu svršio je u Crnoj Gori. U Podgorici je Čižek bio urednikom lista “Omladinski pokret” te je odbio izbaciti neke članke po nalogu CK i morao je napustiti Crnu Goru. Jugoslavenske komunističke vlasti osudile su ga na pet godina robije, koju je izdržavao u Srijemskoj Mitrovici. Potom odlazi u Sarajevo gdje je završio Filozofski fakultet. Kao profesor filozofije osam puta je otpuštan s posla. Godine 1972. emigrirao je u Njemačku gdje postaje članom Hrvatske republikanske stranke (danas Hrvatska republikanska zajednica). 11. studenoga 1977. godine jugoslavenski agenti oteli su ga u talijanskome gradiću Comu, i vratili u Sarajevo. Time su se jugoslavenske vlasti ogriješile o međunarodne zakone otevši osobu zaštićenu azilom na području druge države. Prilikom otmice bila mu je slomljena ključna kost i povrijeđeno oko. Samo zbog sumnje kako su neke njegove izjave, kao što je ona da će doći do raspada Jugoslavije, načelo i nekoga tajnoga emigrantskog plana, UDBA je Vjenceslava Čižeka osudila na jednu od najstrožih kazni u vrijeme komunizma. Tamo je 8. kolovoza 1978. godine osuđen na 12 godina tamnice. Iste godine udruga Amnesty International proglasila ga je zatvorenikom savjesti, ali je pušten na slobodu tek na zahtjev njemačke vlade, 29. srpnja 1988. godine.

“Bio sam antikomunist kroz cijeli svoj život. Desetljećima rugalački sam naviještao sramno raspadnuće strahovlade. Nisam to činio zastupajući neko drugo ideološko, političko ili ratničko stajalište. Komunistički društveni sustav doživljavao sam kao izravni i posvemašnji napad na ljudsku bit. Stoga je ishodište moje oporbe bila pobuna savjesti. Nikada nisam mogao povjerovati u budućnost društva koje bi se temeljilo na agnosticizmu i ateizmu, na prisilnome radu i klasnoj mržnji, na nasilju i zatomljenom prirodnom pravu na slobodu pojedinca i naroda. Komunizam, eto, ždere i rastače samoga sebe. Nisu ga rušile ni srušile nikakve vanjske sile, nego u njegovim njedrima odgojeni »mangupi«. (Vjenceslav Čižek)”

U zeničkom zatvoru Vjenceslav Čižek oslijepio je od mučenja, a nakon povratka u Njemačku, 7. studenoga 1988. godine, živio je zahvaljujući njemačkoj državnoj skrbi. Pri pisanju mu je pomagala supruga zapisujući ono što bi joj Vjenceslav Čižek diktirao.

Pred smrt, na bolesničkoj postelji, 13. srpnja 2000. izdiktirao je svojoj supruzi svoj zadnji “krik ranjene duše”, pjesmu-epitaf, koji se sada nalazi na njegovome nadgrobnom spomeniku u Sinju:

Bijah samo jedno zrno
U Božjoj žitnici,
Tek jedan kamičak
U Katedrali hrvatske slobode.

Nakon duge i teške bolesti umro je u Dortmundu 25. studenoga 2000. godine. Pokopan je u Sinju 1. prosinca 2000. godine.

Djela:
Hrvatska revija
Između 1974. i 1988. godine u Hrvatskoj reviji objavljivane su mu pjesme.
U Boki kiša silazi s nebesa…, (Pjesme u prozi: Kiša, Kotor, Čempresi, Međe, Nebo). Sv. 1., str. 63-64., 1974.
Daljina bliskog, (St. Blasien 1974.). Sv. 1., str. 63., 1975.
Govor šutnje, (Pjesme: Lovorika, Šipak, Smokva, Maslina, Ružmarin, Naranča, Rogači, Loza, Mimoza). Sv. 4., str. 538., 1975.
Mala otkrića, (Pjesme). Jubilarni Zbornik HR 1951-75., str. 513., 1976.
Iskre tmine, (Pjesma). Sv. 2., str. 207., 1977.
Sanjar, (Pjesma, Obermoos 1977.). Sv. 3. str. 392., 1977.
Pjesme iz Zeničke tamnice, (Rajnska školjka, Lago di Como, Bezakonje, Matični broj 6146, Tridesetosma rupetina pakla, Predsvanuće, Samnica, Božić u Zenici, itd.). Sv. 4., str. 634-637., 1988.
The blind dissenter, Vjenceslav Čižek, Hrvatsko republikansko društvo “Uskok”-Hrvatsko republikansko društvo “Dubrovnik”, Windsor, Ont.-Chicago, Ill., [1983?] (prir. Kazimir Katalinić, prijev. na engl. jezik: Julienne Bušić, Drago Jurić i Vera Korsky-Poli)
Krvopisi predsvanuća, (pjesme), Republika Hrvatska, Buenos Aires, 1989.
Bosonoga prašina: odabrane pjesme, (prir. te pog. i bilj. o piscu napisao Stijepo Mijović Kočan), Školske novine, Zagreb, 1994.
Ljekovito trnje: satirični listići, Naklada DHK HB, Mostar, 2000.
Borba za istinu, (ogledi), Hrvatska republikanska zajednica, Zagreb, 2001. (predgovor Mario Ostojić, izabrao i priredio Ivo Korsky)
Sok od kiše, (zbirka pjesama), Naklada Jurčić, Zagreb, 2001.
U raljama zloduha: zapisi iz tamnice, Matica hrvatska, Zagreb, 2003.

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Vjenceslav_%C4%8Ci%C5%BEek

Hrvoje Mirković
voditelj
Zajednice kulturnih projekata