Arhiv – Hrvoslav Kristijan Ban 1924. – 2000.

Fra Hrvoslav Ban (1924.-2000.)

Ban, fra Hrvoslav (Dušan, Kristijan Lončarević), hrvatski prozaist i dramski pisac. hrvatski emigrantski književnik. Romanopisac, dramatik, pjesnik, esejist, novinski i radijski urednik. Rimokatolički svećenik iz reda franjevaca male braće. književnik. Rođen je u mjestu Stobi kod Velesa u Makedoniji, 31. kolovoza 1924. Potječe iz zagrebačke obitelji. Otac mu je bio pravnik, a majka je učila slikarstvo u zagrebačkoj školi Crnčić-Virant. Rođen je u makedonskom naselju Stobi, uz nekadašnji logor hrvatskih političkih osuđenika. Od osmog mjeseca živi u Zagrebu, gdje je odrastao i školovao se u Zagrebu i Rimu, gdje je završio studij filozofije i teologije te uređivao kulturnu rubriku na Radio Vatikanu četiri godine.

Privatno je u Hrvatskoj umjetničkoj školi pohađao i završio tečajeve iz novinarstva, književnosti i povijesti. Nakon Drugog svjetskog rata studira povijest umjetnosti i arheologiju. Surađivao je u gotovo svim katoličkim listovima u Hrvatskoj svojim kolumnama, a zbog nacionalnog i vjerskog rada bio je dva puta utamničen.

Kasnije je u Rimu studirao filozofiju (Gregoriana) i bogosloviju (Papinski kolegij za  kasna zvanja). Četiri godine uređivao je  povijesno-kulturnu rubriku Radio Vatikana (1966. do 1969. te 1971. do 1972. Nakon Karađorđeva napušta Europu i odlazi u SAD gdje  je 17. lipnja 1972. stupio u Franjevački red i krsno ime Kristijan zamijenio s fra Hrvoslav. Za svećenika ređen 4. rujna 1973. Neko vrijeme djelovao je na hrvatskoj župi u New Yorku, gdje je uz ostalo uređivao hrvatski župni radio-sat. Dana 20. studenog 1974. počeo je uređivati hrvatske novine Danica. Novini je dao novo lice i podigao na zamjernu visinu. U isto vrijeme uređuje Hrvatski kalendar i Hrvatski katolički glasnik, te je svojim literarnim stvaranjem i poznavanjem hrvatske prošlosti uvelike obogatio čitatelje i produljio vijek navedenim publikacijama..

Nakon dolaska slobode  vraća se u Domovinu. Godine 1992. dolazi u Hercegovinu. Najprije je živio i djelovao u Veljacima (1992.-1993.), potom  u Zagrebu (1993.-1994.), a onda u Franjevačkom samostanu  na Humcu, gdje je i preminuo 23. travnja 2000. u 76. godini života, 27. redovništva i 27. svećeništva. Pokopan je  u franjevačkoj grobnici na Novom groblju na Humcu.

Ban je sazreo u vrsnog pisca pjesama, drama, romana i eseja. A počeo je pisati kao dječak, pa je svoje prve sastave čitao na dječjim satovima zagrebačke Radio-postaje. Nakon Drugog svjetskog rata je, zbog sudjelovanja u vjerskim priredbama i pisanja u vjerskom tisku, bio proganjan i zatvaran, a u dva navrata je bio protjerivan iz Zagreba. Svoje radove u tisku dugo vremena nije potpisivao, kao ni većina autora izrazite katoličke orijentacije. Ta njegova gotovo trajna prognanička sudbina prisila ga je da zbog vlastite sigurnosti, a malo i zbog originalne literarne otkvačenosti, promijeni i izabere sebi novo i ime i prezime, upravo ovo pod kojim ga poznamo.

Pisao je pjesme, drame, romane i eseje: “Bijeli plašt”, “Slika Čistilišta”, “Ulica tužnog anđela”, “Katarinski trg”, “Novoveški dječak”, “Pod vješalima slave”, “Oklopnik”, “Zamka na Jurjevskom groblju”,  “Opsada”, “Kuga pod Kamenitim vratima”, “Dvoboj na Markovom trgu”,   “Buntovnik na Manhatanu”,   “Hrvatski Parsifal (knjige proze i drame)”.

Drame Bojište i krijes, Šibenik, 1970. i Krađa Marijina kipa (drama), Split, 1970.,  te  Opsada crkve u Bistrici (roman), Split, 1971. objavio je u domovini. Neke su mu drame izvedene u inozemstvu i u domovini. U Americi je objavio romane Robovi zlatne magle (roman), New York, 1974., Buntovnik na Manhattanu (roman), Chicago, 1979.  i Hrvatski Parsifal (roman), New York, 1980. Parsifal and Ternina (skraćeni Buntovnik na Manhattanu u engleskom prijevodu), Chicago, 1983. u kojem se bavi životom hrvatskih emigranata u Americi, objavljena je i na engleskome.

Lit. : 50-obljetnica Hrvatske franjevačke kustodine Svete Obitelji, Chicago 1976. , str. 55. Iko Skoko, Fra Hrvoslav Ban (1924.-2000), Kršni zavičaj, br. 33 (2000.), str. 99.-101., Robert Jolić, Leksikon hercegovčakih franjevaca, Mostar, 2011., str. 49. i Šito Ćorić, Antologija poisaca franjevaca iz Hercegovine, Mostar, 2010., str. 187.-196. + http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=5629. + https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvoslav_Ban

prof. dr. fra Andrija Nikić

Mostar-Humac, 22. prosinca 2017.